Postavljanje kamina

Čvrsta podloga, dimnjaci i dovod zraka

Sam kamin je uvijek dio određenog prostora s kojim se mora stvoriti funkcijsko i oblikovno jedinstvo. Različiti smještaj u prostoru kao i sam odabir vrste kamina kakvog želite omogućuje i njegovo različito oblikovanje.

Što trebamo znati prije ugradnje kamina?

Projektirati vrstu i oblik kamina, odrediti njegov položaj, veličinu i materijal od kojeg će biti izveden, naš je zadatak. Prilikom rješavanja mora se polaziti od cjelokupnog prostora u koji će se kasnije postaviti kamin. Sam kamin je uvijek dio određenog prostora s kojim se mora stvoriti funkcijsko i oblikovno jedinstvo.

Različit smješatj u prostoru kao i sam odabir kamina kakvog želite omogućuje i njegovo razilčito oblikovanje. Kamini mogu biti jednostavni ugrađeni u zid ili naslonjeni na njega sa modernim materijalima pa sve do raznih spojeva tradicionalnih materijala sa dizajnom usklađenim u interijer ili podneblje u kojem se nalazite.

Kod izabiranja modela važno je naglasiti različitu vidljivost vatre iz kamina, jer tu različitost pruža i ista vrsta kamina samo ako je drugačije oblikovana. U svezi s namjenom, stilom i oblikom kamina mora se stvoriti ugođaj intimnog mjesta okupljlanja.

Koji su preduvjeti za postavljanje kamina u Vaš prostor?

Čvrsta nosiva podloga / Dimnjak za otvor dima / Dovod sviježeg zraka

1. Čvrsta nosiva podloga

Ispod budućeg kamina potrebno je napraviti čvrstu (betonsku) podlogu. Ako ste tek u fazi građenja onda je rješenje jednostavno, na poziciju kamina (koju je arhitekt ili izvođač radova odredio) potrebno je zapunit punim betonom. To znači da u poziciji kamina tj. podlozi ne smije biti toplinska izolacija (npr. kamena vuna, stiropor), podno grijanje, te cijevi ili materijali koji bi mogli oslabjeti podlogu na koju dolazi budući kamin.

Ako imate gotove podove a odlučili ste se za ugradnju kamina potrebno je prema projektu izrade kamina izrezati pod (prket, ker, pločice ili sl.), izrezati estrih te izvaditi toplinsku izolaciju ili materijal koji se nalazai na samoj nosivoj betonskoj ploči. Zatim ako je po projektu izrade kamina predviđeno, zabetonirati napravljeno mjesto u razini gotovog poda, ili razinu ukoliko je predviđena kamena ili granitna cokla oko kamina za debljinu cokle.

2. Dimnjak za otvor dima

Mogu biti zazidani iz cigala, šamotnih cigala, gotovi šamotni ulošci sa plaštem ili metalni. Dimnjaci moraju biti primjereno izolirani i pravilno izgrađeni da se ne pojave smetnje pri radu kamina. Najmanja visina dimnjaka može biti 4,5 m bez obzira na njegov presjek. Ako je dimnjak viši onda je i vuća bolja iako je kod otvorenih ložišta dosta bitnije da imaju dovoljan presjek dimnjaka u odnosu na dimenzije ložišta.

Prije svega moramo paziti da ne izgradimo dimnjak u negodnoj, tlačnoj zoni. Najbolje je ako se dimnjak nalazi odmah ispod vrha krova. Uzidamo ga 40 do 70 cm iznad vrha krova i s time izbjegnemo neugodnu, tlačnu zonu. Kada postavimo dimnjak negdje na polovini krova ili čak niže, onda moramo predvidjeti primjerenu visinu dimnjaka da bi izbjegli tlačnu zonu. U slučaju da imamo kuću u blizini višeg objekta, prije gradnje dobro je znati koje područje pokriva tlačna zona. Potrebno se posavjetovati sa projektantom koji će nam odrediti pravilnu poziciju i visinu dimnjaka. Posebno je to poželjno na vjetrovitim područjima. Dimnjak zaštitimo sa primjerenom dimnjačkom kapom koja može biti izrađena tako da još dodatno poboljšava vuću. (Posebni nastavci djeluju na injektorskom principu). Za dobro iskorištavanje kamina potrebna je temperatura dimnih plinova iz ložišta 200 – 250°, što postignemo izolacijom dimnjaka. Koj jednakih dimenzija dimnjaka u prednosti je okrugli presjek ispred kvadratnog. Bolje su glatke stijene od grubih. Dimovod mora biti primjerno izoliran, najbolja je kamena vuna.

Sam priključak u dimnjak trebao bi biti izveden pod kutem od 45° u odnosu na vertikalu dimnjaka. Visina priključka u dimnjak na visini od 180 – 200 cm od gotovog poda prostorije. Ukoliko je nemoguće ispoštovati neke od navedenih slučajeva potrebno je posavjetovati se sa samim izvođačem kamina.

3. Dovod sviježeg zraka

Kod izgaranja goriva u kaminu se odvode ne samo plinovi nastali pri izgaranju već i neka količina zraka iz prostorije. Prema tome stalno gubimo zrak iz prostorije pa je potrebno radi održavanja tlaka dovoditi novi zrak. U osnovi dovod svježeg zraka rješava se na dva načina – prvi način rješavanja je dovod zraka iz susjednih prostorija, drugi je pak način dovođenjem zraka izvana pomoću cijevi ili pak iz prostorija na nižoj etaži. Promjer odvoda svježeg zraka morao bi biti minimalno Ø 10 cm a preporuča se Ø 15 cm. Takav dovod zraka nužan je za dobro izgaranje.

U prostorije koje imaju manju površinu od 12 m2 kamini se ne bi smjeli uopće postavljati.

Veliku pažnju dovodu svježeg zraka mora se pridodati kod otvoranih ložišta, jer otvoreni kamin usisava zrak iz prostorije cijelim svojim otvorom. Tako je kod otvorenih ložišta potrebno dovesti minimalno cijev Ø 15 cm dovoda svježeg zraka. Kod otvorenih kamina bolje je dovesti zrak iz neke druge prostorije tako da ne dolazi hladan zrak ( u zimskim danima naročito), jer on onda smanjuje temperature. Otvoreni kamin tad nije samo izvor topline već i prirodno provjetravanje što je naročito pogodno kod vikendica i kuća za odmor koje nisu stalno u upotrebi.

Korištenje

Sigurnosna uputstva

Kod montaže kamina morate se pridržavati slijedećih upustava:

1. Nasuprot kamina najmanja udaljenost zapaljivih predmeta i namještaja mora biti 80 cm.
2. Kamin mora biti postavljen na pod koji je otporan na toplinu (čelična ploča). Također pozadina blizu koje se montira mora biti otporna na toplinu.

Kamin se može upotrebljavati samo ako ima ladicu za pepeo. Pepeo treba bacati u hermetičku posudu koja je otporna na toplinu. Kamin se nikada ne smije paliti ako se u blizini nalazi plin, zapaljive pare i slično. Nikad ne stavljajte zapaljive predmete blizu peći.
Sigurnosne mjere

U slučaju da se pojavi vatra u dimnjaku ili kaminu odmah:

* zatvorite vrata za stavljanje krutog goriva
* zatvorite regulatore za dovod zraka za izgaranje
* ugasite vatru prahom za gašenje (CO2)
* pozovite vatrogasce!

NIKAD NE GASITE VATRU VODOM!

Dimnjak (dimna cijev)

Za dobar i nesmetan rad kamina potrebno je:

* odabrati dimnjak sa unutrašnjim glatkim po mogućnosti ogruglim stijenkama
* toplinski dobro iziliran, otpora na visoku temperturu i vodootporan
* dimnjak ne smije biti sužen i zakrivljen više od 45°
* dimnjak se mora redovito održavati
* pridržavati se tehničkih upustava i upustava za rad

Ako je dimnjak kvadratnog ili pravokutnog presjeka unutarnji rubovi moraju biti zaobljene izvedbe, ali radijus ne smije biti manji od 20 mm.
Za dimnjak sa pravokutnim presjekom odnos dužine stranica ne smije biti veći od 1.5.

Dozvoljeno/nedozvoljeno gorivo

Kao gorivo mogu se uptrijebiti cjepanice. Drvo mora biti suho, a najveća dozvoljena vlažnost je 20%. Može se staviti najviše 2-3 cjepanice koje ne smiju biti duže od 20-30 cm i ne smiju imati opseg veći od 30-35 cm.

Drvo mora biti uskladišteno na suho mjesto. Korištenjem vlažnog drva izgaranje je vrlo otežano jer treba potrošiti dodatnu energiju kako bi isparila voda iz drva. Vlažno drvo ne smije se koristiti i zbog toga jer se izgaranjem voda kondenzira prvo u peći, a zatim u dimnjaku.
Svježe drvo sadrži do 60% vode i nije prikladno za loženje. Takvo drvo treba uskladištiti na mjesto gdje se može sušiti (npr. ispod krova) najmanje dvije godine prije korištenja.

Nije dozvoljeno ložiti slijedeće: ostatke ugljena, odbačene predmete, ostatke kore drveta, vlažno drvo, obojeno drvo, materijale od plastike – jer može doći do oštećenja peći i dimnjaka.

Ako ste koristili navedeno kao kruto gorivo ne uvažavamo reklamaciju.
Papir i karton mogu se upotrijebiti samo za paljenje peći.

Paljenje kamina

Postavite regulator dima ne lijevu stranu. Za paljenje upotrijebite male komade drveta sa papirom. Ne smije se koristiti tekućina kao alkohol, benzin, petrolej ili slično već samo sitno drvo i papir.

Kad koristite drvo, možete staviti novo drvo tako da lagano otvorite vrata kamina. Prilagodite dovod zraka za izgaranje kako je opisano u poglavlju “Normalan rad”.
Položaj regulatora dima na desno znači da je sve zatvoreno. Previše goriva i previše zraka za izgaranje mogu imati za posljedicu pregrijanost i oštećenje kamina.

Da bi boje koje se koriste na ovim pećima duže trajale, treba kod prvog paljenja paziti na slijedeće…
Materijali koji se koriste za izradu peći su različitih vrsta. Dijelovi su izrađeni od lijevnog željeza, poluporculana (majolica) i ostali materijala otpornih na vatru. Različiti dijelovi kamina-peći zagrijavaju se od 300°C do 500°C.
Kroz svoj životni vijek peć u toku jednog dana prođe nekoliko ciklusa zagrijavanja i hlađenja.
Ovisno o godišnjem dobu peć se često ili nikako ne koristi. Da bi boja i materijal na peći bili dugotrajniji peć mora proći nekoliko zagrijavanja i hlađenja.
Na početku se to osjeća po intenzivnom mirisu boje koja isparava za vrijeme grijanja. Iako je za vrijeme proizvodnje peć podvrgnuta grijanju na 250°C nekoliko sati, treba proći još nekoliko grijanja na 350°C kako bi se stabilizirali svi materijali.

Prilikom paljenja bitno je slijediti upute:

1. Provjerite da postoji dovoljan protok zraka u prostoriji.
2. Kod prvog paljenja ne staviti previše krutog goriva u peć, samo pola količine iz upustva. Regulator zraka mora biti manje otvoren nego što je prije opisano. Peć mora neprekidno raditi 6-10 sati.
3. Ponovite ovaj postupak 4-5 puta.
4. Nakon toga povećajte količinu goriva i peć mora što duže grijati. Kod prvih grijanja mora se izbjegavati kratko vrijeme grijanja. Peć mora grijati 6-10 sati. Regulator mora biti otvoren manje nego je to navedeno u upustvu.
5. Kod prvih grijanja ne smije se na lakirane površine peći ništa naslanjati i ne smiju se dirati lakirane površine.
6. Treba izbjegavati puniti peć velikom količinom krutog goriva. Za paljenje se ne smije koristiti tekućina kao alkohol, benzin, petrolej ili slično već samo sitno drvo i papir.

Nikad nemojte stavljati puno krutog goriva u peć. Previše goriva i previše zraka za izgaranje mogu imati za posljedicu pregrijanost i oštećenje peći.

Normalan rad

Nakon što ste namjestili regulator dima ubacite drvo. Ne ubacujte puno drvo kako bi izbjegli da se kamin pregrije jer može doći do oštećenja.
Pomoću regulatora koji se nalazi s prednje strane kamina regulira se jačina grijanja. Oni moraju biti otvoreni ovisno o temperaturi koju želimo postići.
Najbolje sagorjevanje postiže se grijanjem drva a najveći dio zraka prolazi kroz sekundarni regulator.

Pored podešavanja regulatora za zrak, izgaranje i dimnjak utječu na intezitet tj. snagu grijanja vašeg kamina. Povećani podtlak dimnjaka zahtijeva manje podešavanja regulatora zraka, a manji podtlak dimnjaka zahtijeva veće podešavanje regulatora zraka.

Da bi se uvjerili u dobar rad kamina, provjerite da li je dim koji izlazi iz dimnjaka proziran. Ako je dim bijele boje znači da vaš kamin nije dobro podešen ili da je drvo previše vlažno. Ako je dim siv ili crn, to je znak da sagorijevanje nije potpuno. Potrebno je osigurati više zraka iz sekundarnog regulatora.

Rad u prijelaznom razdoblju

Kod vanjskih temperatura (cca. 15°C) ili kod jakog vjetrovitog vremena može doći do slabijeg grijanja jer je manji protok zraka kroz dimnjak. U tom slučaju treba češće protresti rešetke i povećati dotok zraka za izgaranje. Tada dodajte malu količinu krutog goriva.

Provjerite sve otvora za čišćenje i dimnjak da su dobro priljubljeni (dobro brtvljenje).

KONTROLA I ODRŽAVANJE

Čišćenje dimnjaka

Kod pravilnog korištenja, kamin se ne može oštetiti. Najmanje jednom godišnje treba očistiti cijeli kamin. Čistiti samo kada je kamin hladan. To bi trebao napraviti vaš dimnjačar koji će istovremeno potvrditi ispravnost kamina. Za vrijeme čišćenja izvadite iz pećnice ladicu za pepeo, dimne cijevi i rešetke.

Čišćenje stakla

Prozirno keramičko staklo otporno je na temperaturu do 750° i pruža lijep pogled na vatru. Ono također spriječava da dim izlazi iz kamina.

Važno! – Staklo na vratima se može očistiti samo kada je hladno. U protivnom može doći do oštećenja. Staklo se može čistiti vlažnim novinskim papirom.

Prsnuće stakla – Staklo je izrađeno od materijala koji može podnijeti temperaturu do 750°C. Postoji mogućnost da se ono razbije zbog mehaničkog udarca. Zamjena stakla u ovom slučaju nije uključena u jamstvo.

Čišćenje pepela – Kamin ima rešetke i ladicu za prikupljanje pepela. Preporučamo povremeno izbaciti pepeo jer taloženjem pepela može doći do pregrijavanja rešetaka. Pored toga, preporučamo da uvijek u peći bude 3-4 cm pepela.

Pepeo iz kamina treba odložiti u hermetičnu posudu otpornu na temperaturu. Posuda se može odložiti na pod otporan na visoku temperaturu daleko od zapaljivih predmeta.

Provjerite vanjski ulaz zraka, čistite najmanje jednom godišnje. Dimnjak mora čistiti dimnjačar barem jednom godišnje.

Održavanje za vrijeme ljeta

Nakon što ste očistili ognjište kamina, dimnjak i loživo nastojte da u potpunosti ispraznite pepeo i druge ostatke. Morate zatvoriti vrata kamina. U slučaju da izvadite cijevi peći potrebno je da dobro zatvorite otvore.

Dimnjak bi se trebao čistiti barem jednom godišnje, također provjerite stanje rešeteki. Ako su oštećene treba ih zamjeniti.

Ako je prostorija u kojoj se nalazi peć vlažna, savjetujemo da stavite sol u peć kako bi upijala vlagu. Da bi se peć dobro očuvala, preporuča se da unutrašnje stijenke peći, koje su napravljene od lijevanog željeza, namažete vazelinom.

Loženje

Najčišća (obnovljiva) energija za vaš kamin

Ljudi su uvijek koristili drvo kao gorivo za svoje ognjište. U vrijeme novih ložišta drvo su potisnula fosilna (neobnovljiva) goriva (plinsko ulje, ugljen i plin), kao “bolja i kvalitetnija” goriva, a tek njihovom eksploatacijom postali smo svjesni činjenice da ih u prirodi ima sve manje, a izgaranjem stvaraju štetne plinove koji loše utječu na okoliš te uzrokuju “efekt staklenika”.

Šuma čisti zagađenost iz zraka, akumulira pitku vodu i ima pozitivan utjecaj na našu klimu. Drveća filtriraju ugljični dioksid iz zraka i pretvaraju ga u kisik. Kisik je potreban za život i osnova je za disanje i obnovu rasta drveća. Drvo akumulira na prirodan način energiju šume i predaje (vraća) sagorjevanjem kao toplinski izvor nazad u prirodu. Nema nikakve razlike istrune li drvo u prirodi ili izgori u ložištu. U oba slučaja u atmosferu se ispusti ista količina ugljičnog dioksida (CO2) koliko je drvo uzelo iz zraka kod proizvodnje kisika, a potrebno je drugom drveću za istu namjenu.

Drvo je jedino gorivo čiji se otpadni produkt ponovno koristi ne zagađujući okolinu. Drvo je obnovljivo, korisno i nije štetno za prirodu. Zahvaljujući ekološkoj osvješćenosti, šume se planski, u određenoj količini prorjeđuju i tako otvaraju mjesta za rast novog drveća.
Drva oštećena vremenskim nepogodama također se koriste kao gorivo.

Naša je zemlja bogata šumama, te drva kao goriva imamo u dovoljnim količinama. Procjenjuje se da je u eksploataciji drvo kao gorivo, manje od 50 % mogućeg resursa kojeg imamo na raspolaganju. Kod izgaranja se oslobodi samo toliko ugljičnog dioksida koliko jedno stablo primi u svojem životu čime se sprečava efekt staklenika.

Drvo u sebi ne sadrži sumpor, pa prema tome – grijanje na drva nije uzrok “kiselih kiša”. Krajnji produkt gorenja drva su: vatra, dim i pepeo. Pepeo je čista tvar visoke kvakvoće pogodna za kompost – gnojivo za vrt, te se tako na najprirodniji način vraća u prirodu, a nama višestruko koristi.
Prostor se može grijati:

a) strujanjem zraka
b) zračenjem preko staklene stijenke i isijavanjem preko metalnih dijelova ognjišta.